Biljke ne pomeraju telo na isti način kao životinje, ali mnoge ipak mogu da menjaju smer rasta u zavisnosti od uslova u okolini. Kada se stabljika ili mladi izdanak savija prema izvoru svetlosti, ta pojava se naziva fototropizam. Međutim, nisu sve biljke i svi njihovi delovi podjednako osetljivi na svetlost, pa se zato ne ponašaju isto.
Kako biljka registruje smer svetlosti
Biljke imaju ćelije sposobne da registruju promene u osvetljenju, naročito preko fotoreceptora. Među njima su i proteini koji reaguju na plavi deo spektra i učestvuju u regulisanju rasta. Kada svetlost dolazi uglavnom sa jedne strane, biljka može da promeni raspodelu signala koji kontrolišu izduživanje ćelija.
Jedan od važnih regulatora tog procesa je biljni hormon auksin. Kada se svetlost ne raspoređuje jednako sa svih strana, auksin se može preraspodeliti tako da ćelije na tamnijoj strani stabljike više izdužuju. Razlika u rastu tada postepeno savija mladi deo biljke prema svetlosti.
Ovo nije brzo okretanje poput pokreta životinje. Biljka menja položaj kroz rast, pa je reakcija najlakše uočljiva kod mladih izdanaka koji se još intenzivno razvijaju. Zbog toga biljka može tokom vremena promeniti smer stabljike iako je njen položaj na početku bio drugačiji.
Kod nekih biljaka važnija je reakcija na svetlost tokom određenih faza razvoja. Mladi izdanci mogu biti veoma osetljivi, dok kasnije razvijeni delovi biljke menjaju položaj sporije ili drugačije.
Zašto je svetlost važna za rast
Svetlost predstavlja izvor energije za fotosintezu, proces kojim biljke stvaraju organske materije koristeći svetlosnu energiju. Za biljku koja raste u senci ili među drugim biljkama, pronalaženje povoljnijeg položaja može biti važno za pristup svetlosti potrebnoj za rast.
Okretanje ili savijanje prema svetlu zato nije samo reakcija na njegovu jačinu. Biljka može da reaguje na smer iz kojeg svetlost dolazi i da prilagodi rast tako da listovi i mladi delovi dobiju povoljniji položaj. U prirodi se ova reakcija odvija zajedno sa drugim uticajima, poput konkurencije susednih biljaka i položaja listova.
Ipak, više svetlosti nije uvek jednako korisno. Prejako zračenje može izazvati toplotni stres ili oštećenje fotosintetičkog aparata, pa biljke imaju različite mehanizme kojima ograničavaju količinu svetlosti koju koriste. Njihov odgovor zato zavisi od vrste i uslova u kojima rastu.
Zašto se neke biljke ne okreću vidljivo
Nisu sve biljke građene tako da je usmereni rast prema svetlosti lako uočljiv. Kod pojedinih vrsta listovi ili stabljike imaju drugačiju morfologiju, pa biljka može efikasno da koristi svetlost bez velikog savijanja. Oblik krošnje, raspored listova i veličina površine lista mogu biti važniji od vidljivog okretanja.
Razlikuje se i osetljivost pojedinih vrsta. Biljka koja je evolutivno prilagođena jakom svetlu može imati drugačiji odgovor od vrste koja prirodno raste u senci. Pored toga, neke biljke više reaguju na promene količine svetlosti nego na njen smer.
Neke biljke prate svetlost na drugačiji način
Kod pojedinih biljaka promene položaja nisu ograničene na savijanje stabljike. Listovi mogu menjati ugao u odnosu na izvor svetlosti, dok cvetovi kod određenih vrsta mogu tokom razvoja menjati položaj ili orijentaciju. Takvi pokreti mogu nastati rastom ili promenama pritiska vode u ćelijama, u zavisnosti od vrste i strukture.
Poznat primer je mladi suncokret, čiji se nerazvijeni cvetni izdanak tokom određenog perioda razvoja može pomerati tako da prati položaj Sunca. Kada sazri, stabljika postaje čvršća i obrazac položaja se menja. To pokazuje da se odgovor na svetlost može razlikovati čak i tokom života iste biljke.
Kod drugih biljaka svetlost može uticati na otvaranje i zatvaranje cvetova ili na položaj listova bez izraženog stalnog okretanja prema izvoru. Biljka zato ne mora da izgleda kao da „juri“ svetlost da bi njen sistem za reagovanje na svetlost bio aktivan.
Na ponašanje utiču i drugi faktori, uključujući temperaturu, dostupnost vode i gravitaciju. Rast biljke predstavlja rezultat više signala koji se međusobno nadopunjuju, pa svetlost ne mora uvek da bude dominantan faktor u određivanju položaja izdanka.
Od čega zavisi reakcija biljke
Na to da li će se biljka okretati prema svetlosti utiču vrsta, starost biljke, intenzitet i smer osvetljenja, kao i uslovi u kojima raste. Genetski određene osobine fotoreceptora i načina rasta postavljaju granice reakcije, dok okruženje određuje koliko će ona biti izražena.
Zbog toga dve biljke postavljene na isto mesto mogu pokazati različito ponašanje. Jedna može brzo razviti izražen luk stabljike, dok druga ostane gotovo uspravna. To ne znači da druga biljka ne registruje svetlost, već da njen način rasta i raspodela drugih razvojnih signala mogu biti drugačiji.
