Koža na prstima može delovati sasvim drugačije od kože na nadlaktici, stomaku ili leđima, a razlog nije samo u tome što je stalno izložena dodiru. Razlike postoje u debljini pojedinih slojeva, rasporedu nervnih završetaka, znojnim žlezdama, folikulima dlake i načinu na koji se koža prilagođava pritisku i trenju. Posebno se izdvajaju jagodice i dlanovi, gde je građa prilagođena preciznom hvatanju predmeta.
Koža prstiju prilagođena je stalnom dodiru
Jagodice prstiju svakodnevno dolaze u kontakt sa velikim brojem površina. Pri hvatanju predmeta koža mora da podnese pritisak, trenje i ponavljane pokrete, ali istovremeno treba da ostane dovoljno osetljiva da registruje sitne razlike u dodiru.
Zbog toga koža na jagodicama ima posebnu kombinaciju čvrstine i osetljivosti. Površinski sloj pruža mehaničku zaštitu, dok veliki broj receptora omogućava nervnom sistemu da registruje pritisak, vibracije i promene teksture.
Na drugim delovima tela odnos ovih osobina može biti drugačiji. Koža tamo može biti tanja, pokretljivija ili manje opterećena direktnim kontaktom sa predmetima, pa nema isti razlog da bude građena na način karakterističan za prste. Koža na jagodicama zato mora da izdrži veliki broj kratkih kontakata tokom dana, od držanja pribora do dodirivanja različitih površina.
Zašto na jagodicama nema dlaka
Jedna od lako uočljivih razlika jeste odsustvo dlaka na jagodicama i dlanovima. Ta područja pripadaju koži koja se naziva glatka ili bezdlačna koža, za razliku od većeg dela tela gde se nalaze folikuli dlake.
Glatka koža ima izražene kožne šare koje formiraju jedinstvene linije na jagodicama i dlanovima. One nisu samo vizuelna karakteristika. Pomažu kontaktu sa predmetima i doprinose načinu na koji površina reaguje na dodir i klizanje.
Na mestima gde je potrebna precizna manipulacija predmetima takva građa ima praktičan značaj. Jagodice mogu da ostanu osetljive na detalje površine, dok zadebljani površinski sloj podnosi svakodnevno trenje.
Takva kombinacija zaštite i čulne preciznosti omogućava da prsti budu korisni i pri snažnom hvatanju i pri vrlo finom rukovanju predmetima.
Zašto su jagodice veoma osetljive
U koži prstiju nalazi se veliki broj nervnih završetaka i specijalizovanih receptora za dodir. Oni registruju različite vrste mehaničkog nadražaja, uključujući pritisak, istezanje kože i vibracije. Signali zatim putuju nervima do mozga, gde se obrađuju kao informacije o predmetu koji dodirujemo.
Osetljivost omogućava da prstima procenimo da li je površina glatka, hrapava, tvrda ili meka bez gledanja. Zbog toga ruke imaju važnu ulogu u istraživanju okoline, posebno kada je potrebno precizno uhvatiti mali ili klizav predmet.
Različiti receptori reaguju na različite osobine dodira. Neki daju informacije o stalnom pritisku, dok drugi bolje registruju promene i vibracije. Mozak kombinuje te signale i stvara složen osećaj dodira. Osetljivost ipak ne znači da je koža na jagodicama nezaštićena. Zadebljani površinski sloj može ublažiti deo mehaničkog opterećenja, dok dublje strukture omogućavaju registraciju dodira. Zbog toga se sitne promene na površini mogu registrovati veoma brzo, čak i kada predmet samo kratko dodirne vrh prsta.
Zašto se koža na prstima menja tokom vremena
Koža prstiju stalno se obnavlja, a njeno stanje zavisi od vode, temperature, trenja i hemikalija sa kojima dolazi u kontakt. Zbog toga može privremeno postati suvlja, mekša ili grublja.
Često pranje ruku, kontakt sa deterdžentima i hladan vazduh mogu uticati na zaštitnu funkciju površinskog sloja. Nasuprot tome, dugotrajan kontakt sa vodom može učiniti površinu kože naboranom, što je prolazna fiziološka promena. Kod osoba koje rukama često obavljaju fizički rad mogu nastati zadebljanja na mestima ponavljanog pritiska i trenja. Takve promene predstavljaju odgovor kože na mehaničko opterećenje i razlikuju se od prirodne građe kože na početku prsta. Promene su najčešće prolazne i vraćaju se kada se ukloni uzrok koji je uticao na površinu kože.
Koža prstiju i koža ostatka tela imaju različite zadatke
Koža je najveći organ tela, ali njena građa nije potpuno ista na svim mestima. Debljina epidermisa, raspored žlezda, folikula i receptora razlikuju se u zavisnosti od funkcije konkretnog područja.
Prsti su posebno važni za dodir i precizno hvatanje, pa njihova koža mora istovremeno da bude dovoljno otporna i veoma osetljiva. Zato jagodice imaju drugačiju kombinaciju osobina od kože na mnogim drugim delovima tela.
Razlike koje primećujemo nisu slučajne. One predstavljaju rezultat građe kože i njenog prilagođavanja različitim mehaničkim i čulnim zahtevima.
Upravo zato koža na prstima može biti čvrsta, bez dlaka i izuzetno osetljiva na dodir u isto vreme. Na taj način različiti delovi kože obavljaju različite zadatke, iako svi zajedno čine jedinstvenu zaštitnu barijeru organizma.
