Plima i oseka nastaju zbog gravitacionog delovanja Meseca, uz važan doprinos Sunca i kretanja celog sistema Zemlje i Meseca. Kada kažemo da Mesec „podiže“ more, ne znači da voda jednostavno teče prema njemu kao u ogromnom talasu. Gravitacija menja raspodelu okeanske vode, dok se Zemlja okreće kroz tako nastale oblasti višeg i nižeg nivoa mora. Zato plimni signal putuje kroz okeanske basene i ne mora istovremeno dostići svaku obalu.
Kako Mesec deluje na Zemljinu vodu
Mesec svojom gravitacijom privlači Zemlju, uključujući i okeane. Ovaj odnos između Zemlje i Meseca predstavlja gravitacionu osnovu čitavog ciklusa.
Voda na strani Zemlje okrenutoj ka Mesecu oseća njegovo privlačenje nešto jače nego materija koja je dalje od njega, pa nastaje oblast u kojoj je nivo mora viši. Zbog toga se raspored plime tokom godine menja u skladu sa položajem Meseca i Sunca.
Istovremeno postoji i druga oblast povišenog nivoa mora na suprotnoj strani Zemlje. Ona je povezana sa činjenicom da Zemlja i Mesec zajedno kruže oko zajedničkog centra mase. U tom sistemu nastaje relativno kretanje koje, posmatrano iz Zemljinog sistema, doprinosi stvaranju druge plimne izbočine. Na nekim mestima lokalni oblik obale može biti važniji za visinu plime nego sama otvorena morska površina.
Između tih oblasti nalaze se područja oseke. Zbog toga se nivo mora ne menja samo na mestu koje je najbliže Mesecu, već se raspodela vode menja preko čitavih okeanskih basena. Prilikom posmatranja mora zato treba razlikovati astronomski uzrok od lokalnih vremenskih uticaja.
Zašto se plima i oseka smenjuju
Zemlja se okreće oko svoje ose, pa se određena obala tokom dana pomera kroz različite položaje u odnosu na plimne izbočine. Kada se nađe bliže oblasti povišenog nivoa mora, nastupa plima, a kada se pomeri prema području nižeg nivoa, nastupa oseka.
Zbog toga na mnogim mestima postoje približno dve plime i dve oseke tokom jednog lunarnog dana. Lunarni dan je malo duži od običnog solarnog dana jer se Mesec u međuvremenu pomera po svojoj orbiti.
Tačan ritam ipak nije isti na svim obalama. Oblik obale, dubina mora, raspored ostrva i kontinenata i lokalna geografija mogu značajno promeniti vreme i visinu plime i oseke.
Kakvu ulogu ima Sunce
Mesec nije jedino nebesko telo koje utiče na plimu i oseku. I Sunce ima snažnu gravitaciju, iako je mnogo dalje od Zemlje. Njegov uticaj na plimu slabiji je od Mesečevog, ali postaje posebno uočljiv kada se delovanja Sunca i Meseca međusobno pojačavaju.
Kada su Sunce, Zemlja i Mesec približno poravnati, gravitacioni doprinosi se sabiraju. Tada nastaju takozvane velike plime, odnosno prolećne plime, koje se javljaju oko mladog i punog Meseca. Kada Sunce i Mesec posmatrano sa Zemlje grade približno pravi ugao, njihovi uticaji delimično umanjuju jedan drugog. Tada su razlike između plime i oseke manje i govorimo o neapovim, odnosno malim plimama.
Zašto more ne izgleda kao ogroman talas
Plima nije isto što i talas izazvan vetrom.
Kod plime se menja nivo mora na velikom prostoru i proces se odvija postepeno. Vetar može napraviti talase koji su mnogo uočljiviji na površini, ali oni nisu osnovni uzrok plime i oseke.
Okean se, međutim, ne ponaša kao savršeno glatka vodena kugla. Kontinenti ograničavaju kretanje vode, a morsko dno, zalivi i uski prolazi menjaju način na koji se plimni signal širi. Zbog toga neke obale imaju malu razliku u nivou mora, dok druge imaju veoma izražene promene.
U pojedinim zalivima geometrija prostora može dodatno pojačati oscilovanje vode. Zato visina plime zavisi od konkretnog mesta, a ne samo od trenutnog položaja Meseca na nebu.
Šta zapravo vidimo na obali
Kada se približava plima, nivo mora postepeno raste i voda prekriva delove obale koji su ranije bili suvi. Tokom oseke nivo se spušta i isti prostor ponovo izlazi iz vode.
Na vreme promene utiču i lokalni uslovi. Vetar može nagomilati vodu uz obalu ili je potisnuti od nje, dok atmosferski pritisak takođe može promeniti nivo mora. Zbog toga stvarno izmereni nivo u određenom trenutku može odstupati od idealnog plimnog proračuna.
Osnovni mehanizam ipak ostaje isti: gravitacija Meseca stvara dominantni plimni odgovor, Sunce ga menja, a rotacija Zemlje i oblik okeanskih basena određuju kako će se taj odgovor ispoljiti na konkretnoj obali.
