Električna roletna može da se podigne ili spusti jednim pritiskom zato što se iza njenog spolja jednostavnog izgleda nalazi mali pogonski sistem. Umesto da korisnik ručno okreće traku ili ručicu, prekidač ili daljinski upravljač šalje komandu motoru koji pokreće osovinu na koju su namotane lamele. Obrtanje osovine zatim pretvara električnu energiju u mehaničko kretanje roletne.
Mehanizam nije sastavljen samo od motora. Da bi se roletna zaustavila na odgovarajućem mestu, sistem mora da kontroliše smer i krajnji položaj, dok konstrukcija roletne vodi lamele kroz bočne vođice. Zbog toga se iza jednog kratkog pritiska krije nekoliko usklađenih elemenata koji omogućavaju da se roletna kreće ravnomerno i da se zaustavi bez stalnog držanja prekidača.
Gde se nalazi motor koji pokreće roletnu?
Motor se najčešće nalazi unutar cevne osovine smeštene u gornjem delu roletne. Spolja se uglavnom ne vidi, jer je skriven u kućištu zajedno sa elementima koji nose i namotavaju lamele. Kada motor dobije električni impuls, njegov rotor počinje da se okreće i preko unutrašnjeg mehanizma prenosi obrtanje na osovinu.
Osovina je povezana sa rolo-materijalom ili nizom lamela. Kada se okreće u jednom smeru, lamele se namotavaju i roletna se podiže. Promenom smera obrtanja postiže se suprotan efekat, odnosno odmotavanje i spuštanje. Tako jedan isti pogon može da izvrši obe osnovne radnje.
Snaga motora mora biti prilagođena dimenzijama i masi roletne. Šira ili teža konstrukcija zahteva odgovarajući pogonski sistem kako bi se kretala bez preopterećenja. Zato se motori razlikuju po snazi i drugim karakteristikama, a izbor nije isti za svaku roletnu.
Kako jedan pritisak određuje smer kretanja?
Prekidač za roletne obično ima odvojene komande za podizanje i spuštanje. Kada se izabere jedan smer, električni sklop dovodi napajanje motoru tako da se osovina okreće odgovarajućom stranom. Druga komanda menja smer napajanja i time menja smer rotacije.
Kod sistema sa daljinskim upravljanjem princip je sličan, ali komanda prvo stiže do prijemnika. Prijemnik prepoznaje izabranu funkciju i prosleđuje signal upravljačkoj elektronici. Ona zatim aktivira motor u odgovarajućem smeru, bez potrebe da korisnik direktno kontroliše sam pogonski sklop.
Jedan pritisak može biti dovoljan da roletna nastavi kretanje do krajnjeg položaja zato što elektronika ili ugrađeni prekidači položaja određuju kada treba zaustaviti motor. Kod jednostavnijih sistema to se postiže unapred podešenim krajnjim tačkama, dok napredniji modeli mogu koristiti preciznije upravljanje položajem.
Kako roletna zna kada treba da stane?
Roletna mora imati definisane gornju i donju krajnju tačku. U cevnom motoru mogu se nalaziti mehanički ili elektronski sistemi za određivanje tih položaja. Kada se dostigne zadato ograničenje, pogon dobija informaciju da treba da prekine kretanje, pa se roletna zaustavlja bez potrebe da korisnik procenjuje trenutak za otpuštanje prekidača.
Podešavanje krajnjih položaja važno je zato što roletna tokom rada stalno menja položaj. Ako bi motor nastavio da radi nakon što je konstrukcija stigla do kraja, nepotrebno bi se opterećivali motor, osovina i lamele. Precizno zaustavljanje zato nije samo pitanje komfora, već i deo pravilnog rada mehanizma.
Kod nekih savremenih sistema položaj se može kontrolisati elektronski, pa korisnik može da zada i međupoložaj. Tada roletna ne mora da se kreće samo od potpuno otvorenog do potpuno zatvorenog položaja. Upravljačka jedinica može zaustaviti motor kada se dostigne određena pozicija.
Zaštitne funkcije mogu dodatno da promene ponašanje sistema. U zavisnosti od modela, elektronika može prepoznati neuobičajeno opterećenje ili prepreku i zaustaviti ili promeniti rad motora. Konkretne funkcije ipak zavise od vrste motora i ugrađene automatizacije.
Kako lamele pretvaraju obrtanje osovine u podizanje?
Lamele nisu samo naslagane jedna na drugu. One su povezane tako da zajedno čine fleksibilnu zavesu koja može da se savija i namotava oko osovine. Kada osovina počne da se okreće, gornji deo roletne se uvlači u kućište, a ostale lamele se pomeraju naviše kroz bočne vođice.
Bočne vođice imaju važnu ulogu jer održavaju roletnu u pravcu. Bez njih bi se lamele lakše pomerale bočno, zaglavljivale ili gubile pravilan položaj. Vođice zato ne pokreću roletnu, ali omogućavaju da sila koju motor stvara bude pretvorena u kontrolisano vertikalno kretanje.
Težina roletne takođe utiče na rad. Motor mora da savlada njenu masu, trenje u vođicama i otpor pri namotavanju. Zbog toga nepravilno podešen ili istrošen mehanizam može početi da radi sporije, bučnije ili neujednačeno, čak i kada električni deo i dalje dobija komandu.
Šta se dešava kada sistem počne da radi nepravilno?
Ako roletna reaguje na prekidač, ali se ne pomera, uzrok može biti u pogonu, napajanju ili mehaničkoj vezi između motora i osovine. Ako se kreće samo u jednom smeru, problem može biti povezan sa komandnim sklopom, podešavanjem ili samim motorom. Nepravilan rad zato nije uvek posledica jednog istog kvara.
Zastajkivanje, krckanje ili neobična buka mogu ukazivati na povećano trenje, problem sa vođicama ili opterećenje koje motor teže savladava. Ako lamele nisu pravilno poravnate, dodatno opterećenje može nastati i na mestima gde bi kretanje trebalo da bude glatko.
Važno je da se motor ne forsira kada roletna očigledno ne može da se kreće normalno. Električni pogon je projektovan za određeno opterećenje i radne uslove, pa ponavljanje komande kod mehaničkog zastoja može dodatno opteretiti sistem. Kada postoji sumnja na kvar, pregled konkretnog mehanizma je sigurniji od nasumičnog rastavljanja.
Naizgled jednostavan pritisak na prekidač zato predstavlja završni korak čitavog procesa. Komanda aktivira motor, motor okreće osovinu, osovina pomera lamele, vođice održavaju njihov pravac, a sistem za krajnje položaje određuje kada treba stati. Tek kada svi ti delovi rade usklađeno, roletna se podiže ili spušta mirno i predvidljivo.
