Električni mlin za kafu može da usitni celu dozu zrna za svega nekoliko sekundi zato što elektromotor velikom brzinom pokreće mehanizam za mlevenje. Zrna iz spremnika dospevaju između rotirajućih i nepokretnih delova, gde se pritiskom i smicanjem pretvaraju u sitnije čestice. Vreme potrebno za mlevenje zavisi od snage motora, konstrukcije mlina, količine zrna i željene krupnoće.
Iako se spolja čini da mlin samo brzo okreće jedan deo, iza tog postupka postoji nekoliko međusobno povezanih elemenata. Motor stvara obrtno kretanje, prenos ga dovodi do mehanizma za mlevenje, a oblik noževa ili mlinskih kamenova određuje kako će zrna biti usitnjena. Kod boljih uređaja podešavanje utiče i na veličinu dobijenih čestica.
Motor pretvara električnu energiju u brzo okretanje
Kada se mlin uključi, električna energija pokreće motor. Njegov zadatak je da razvije dovoljno obrtaja i momenta da mehanizam za mlevenje može da usitnjava tvrda zrna bez zaustavljanja pri normalnom opterećenju. Mali kućni motori zato moraju biti projektovani tako da brzo dostignu radnu brzinu.
Brzina sama po sebi nije dovoljna. Motor mora da zadrži dovoljno obrtnog momenta kada zrna dođu u kontakt sa noževima ili kamenovima. Ako bi se brzina naglo smanjila pri većem opterećenju, mlevenje bi bilo sporije i manje ujednačeno.
Elektronika ili prekidač određuju koliko dugo motor radi. Kod jednostavnih mlinova korisnik drži dugme ili prekidač dok ne dobije željeni rezultat, dok napredniji modeli mogu imati unapred definisane programe. Na taj način se vreme rada prilagođava količini zrna i izabranoj postavci.
Noževi i mlinski kamenovi ne rade na isti način
Najjednostavniji električni mlinovi koriste rotirajuće noževe. Oni velikom brzinom udaraju i seku zrna, pa se čestice postepeno usitnjavaju. Veličina čestica zavisi od vremena rada, ali i od količine zrna i načina na koji se ono kreće unutar komore.
Mlinovi sa mlinskim kamenovima rade drugačije. Zrna prolaze između dva dela za mlevenje, od kojih se jedan okreće, dok drugi ostaje nepokretan ili se okreće suprotno, u zavisnosti od konstrukcije. Razmak između njih određuje koliko će krupne biti čestice koje izlaze.
Zašto zrna mogu da nestanu za nekoliko sekundi
Kafa u zrnu nije posebno meka, ali je mehanizam mlina projektovan da koncentrisano prenese silu na mali deo zrna. Umesto da se celo zrno odjednom drobi, ono ulazi u zonu mlevenja gde ga rotacija i pritisak sukcesivno lome i usitnjavaju.
Kod brzih mlinova noževi mogu napraviti veliki broj obrtaja u kratkom vremenu. Svaki obrt donosi nove kontakte sa zrnom, pa se proces veoma brzo ponavlja. Kod mlinskih kamenova kontinuirani prolaz zrna kroz sve uži prostor omogućava da se usitnjavanje odvija gotovo neprekidno.
Količina zrna ipak pravi razliku. Mala doza može biti samlevena veoma brzo, dok veća količina zahteva duži rad. Prepunjavanje komore može čak pogoršati rezultat jer zrna nemaju dovoljno prostora da ravnomerno dospevaju do mehanizma.
Od čega zavisi ujednačenost mlevenja
Za pripremu kafe nije dovoljno da zrna budu samo sitna. Važna je i raspodela veličine čestica. Ako deo zrna ostane krupan, a drugi deo se pretvori u veoma sitan prah, voda tokom pripreme ne prolazi kroz sve čestice na isti način. To može promeniti brzinu ekstrakcije i ukus napitka.
Na ujednačenost utiču konstrukcija mehanizma, brzina, oblik površina za mlevenje i količina zrna. Kod nožnih mlinova način pomeranja aparata i trajanje rada mogu dodatno menjati rezultat. Mlinovi sa kamenovima obično omogućavaju precizniju kontrolu razmaka i ponovljiviju granulaciju.
Dve doze iste kafe mogu zahtevati različit pristup ako se pripremaju za različite metode, poput espresa, filtera ili francuske prese. Cilj je dobiti veličinu čestica koja odgovara načinu pripreme.
Šta se događa nakon što mlevenje počne
Kada zrna napuste zonu mlevenja, usitnjena kafa pada u komoru ili posudu. Kod nekih uređaja strujanje vazduha i oblik unutrašnjosti pomažu da se čestice pomeraju dalje od mehanizma, dok se kod drugih jednostavno nakupljaju ispod njega.
Tokom rada nastaje i toplota zbog trenja i rada motora. Kratak ciklus mlevenja ograničava zagrevanje, ali duži rad može povećati temperaturu unutar mlina. Zato proizvođači kod nekih modela predviđaju pauze ili ograničavaju trajanje neprekidnog rada.
U osnovi, električni mlin za kafu radi jednostavnim sledom: motor stvara brzo obrtanje, mehanizam prenosi tu energiju na zrna, a pritisak, udarci ili smicanje usitnjavaju materijal. Podešavanje mehanizma i vreme rada zatim određuju koliko će dobijene čestice biti krupne i koliko će njihova veličina biti ujednačena.
