Promene vremena često prate promene atmosferskog pritiska, odnosno sile kojom vazdušni stub iznad Zemljine površine deluje na okolinu. Iako taj pritisak ne osećamo kao težinu vazduha na telu, njegove promene mogu biti povezane sa osećajem zapušenosti u ušima, pritiskom u sinusima ili promenama koje primećujemo tokom naglog prelaska iz jednog vremenskog obrasca u drugi.
Važno je razlikovati atmosferski pritisak od osećaja pritiska u telu. Promena vremena ne znači da vazduh jednostavno počinje jače da pritiska čoveka, već da se menja pritisak spolja i odnos između spoljne sredine i prostora u telu koji sadrže vazduh.
Šta zapravo određuje atmosferski pritisak
Atmosferski pritisak zavisi od mase vazduha iznad određene površine. Kada je vazduh gušći i kada se iznad posmatrane tačke nalazi veća masa vazduha, pritisak je viši. Kada se vazdušna masa menja, menja se i pritisak koji meri barometar.
Temperatura ima važnu ulogu jer utiče na gustinu vazduha, ali pritisak zavisi i od rasporeda vazdušnih masa, kretanja atmosfere i nadmorske visine. Zbog toga dva mesta u isto vreme mogu imati različite vrednosti pritiska.
U vremenskoj prognozi pažnja se često obraća na kretanje pritiska, a ne samo na njegovu trenutnu vrednost.
Brz pad ili porast može ukazivati na dolazak ili udaljavanje određene vazdušne mase i promenu vremenskih uslova. Meteorolozi zato promenu pritiska koriste kao važan pokazatelj razvoja vremenskih sistema, posebno kada se posmatra zajedno sa vetrom, oblačnošću i temperaturom.
Kako nastaju promene tokom prolaska fronta
Kada se približava vremenski sistem, vazduh nad nekim područjem počinje da se menja. Na primer, približavanje oblasti nižeg pritiska često je praćeno padom atmosferskog pritiska, dok iza prolaska sistema pritisak može početi da raste. Promena se ne odvija svuda istom brzinom, jer zavisi od strukture i kretanja sistema.
Vremenski frontovi dodatno menjaju raspored toplog i hladnog vazduha. Kada jedna vazdušna masa potiskuje drugu, menja se temperatura, vlažnost, vetar i raspodela pritiska. Zbog toga nagla promena vremena može biti praćena primetnom promenom barometarskih vrednosti. Upravo zato se promena pritiska često posmatra zajedno sa ostalim meteorološkim elementima. Takve promene same po sebi nisu nešto što čovek direktno registruje preko kože kao dodir. Telo je uglavnom dobro prilagođeno normalnom atmosferskom pritisku, pa se njegov uticaj najlakše primećuje kroz zatvorene vazdušne prostore u telu.
Zašto se pritisak najlakše primeti u ušima
Srednje uho sadrži vazduh, a sa spoljašnjom sredinom povezano je Eustahijevom tubom. Kada se spoljašnji pritisak promeni, vazduh u srednjem uhu mora da se prilagodi.
Ako se pritisak sa obe strane bubne opne ne izjednači dovoljno brzo, može nastati osećaj zapušenosti, punoće ili pritiska.
Sličan princip poznat je tokom poletanja i sletanja aviona, kada se pritisak spolja menja mnogo brže nego tokom uobičajene promene vremena. Gutanje, zevanje ili drugi pokreti koji pomažu otvaranju Eustahijeve tube mogu olakšati izjednačavanje pritiska.
Zbog toga osoba može imati utisak da je promena vremena uticala na pritisak u glavi ili ušima, iako se ne radi o tome da je ceo organizam odjednom izložen velikoj dodatnoj sili. Ključna je razlika između spoljnog pritiska i vazduha zarobljenog u određenim telesnim šupljinama. Osetljivost na takve promene razlikuje se od osobe do osobe.
Šta se dešava sa sinusima
Sinusi su šupljine povezane sa nosnom regijom i takođe sadrže vazduh. Kada postoji razlika između pritiska u njima i okolnog vazduha, naročito ako je prolaz kroz nos otežan, neki ljudi mogu osećati punoću ili nelagodnost u predelu lica.
Na taj osećaj ne utiče samo atmosferski pritisak. Zapušen nos, upala sluzokože, alergija i zadržavanje sekreta mogu otežati normalno izjednačavanje pritiska, pa ista promena vremena neće kod svih izazvati isti osećaj.
Zato nije dovoljno reći da promena barometra automatski izaziva određenu tegobu. Reakcija zavisi od brzine promene, individualnih karakteristika i stanja disajnih puteva. Kod većine ljudi svakodnevne promene atmosferskog pritiska ne predstavljaju ozbiljan fizički stres.
Zašto promenu vremena ne osećamo kao direktno pritiskanje
Na ljudsko telo stalno deluje atmosferski pritisak, ali je on približno uravnotežen pritiscima unutar organizma. Kada se spoljašnji pritisak menja postepeno, telo uglavnom uspeva da se prilagodi bez jasnog osećaja da ga vazduh spolja jače ili slabije pritiska.
Utisak koji povezujemo sa promenom vremena zato je složeniji. Promene pritiska mogu biti deo šire promene vremena u kojoj se istovremeno menjaju temperatura, vlažnost, vetar i oblačnost. Sve te promene mogu uticati na subjektivni osećaj u telu, ali ih ne treba svoditi na jedan jedini uzrok. Najjednostavnije rečeno, promena vremena menja stanje atmosfere, a promena atmosferskog pritiska može uticati na vazdušne prostore u telu. Najjasnije se to primećuje u ušima i sinusima, dok se sam atmosferski pritisak ne oseća kao direktna sila koja pritiska kožu.
