Na prvi pogled deluje da aparat za krvni pritisak samo „očita“ broj sa ruke, ali iza tog rezultata nalazi se prilično precizan postupak. Uređaj zapravo registruje promene pritiska i pulsiranja u arteriji, a zatim ih pomoću senzora i algoritma pretvara u vrednosti koje korisnik vidi na ekranu.
Razumevanje tog postupka objašnjava i zašto pravilno postavljena manžetna, miran položaj tela i nekoliko minuta odmora mogu napraviti razliku. Aparat ne meri sve što se događa u organizmu, već određeni fizički signal iz kojeg procenjuje arterijski pritisak.
Šta aparat zapravo registruje
Aparat za merenje krvnog pritiska ne meri direktno količinu krvi u telu niti „snagu“ srca. Njegov zadatak je da proceni pritisak koji krv stvara na zidove arterija dok srce radi i između dva otkucaja. Kod savremenih digitalnih uređaja ta procena nastaje analizom promena pritiska u manžetni tokom njenog postepenog otpuštanja.
Manžetna se najpre naduvava oko nadlaktice i privremeno pritiska arteriju. Kako vazduh izlazi, krv ponovo počinje da prolazi kroz nju. Uređaj registruje sitne promene pritiska povezane sa pulsom i iz njih izračunava vrednosti koje se prikazuju na ekranu.
Zašto postoje gornji i donji broj
Rezultat merenja ima dve osnovne vrednosti. Gornji broj predstavlja sistolni pritisak, odnosno pritisak u arterijama tokom stezanja srca kada ono potiskuje krv u cirkulaciju. Donji broj je dijastolni pritisak i odnosi se na pritisak između otkucaja, kada se srčani mišić opušta.
Važno je razumeti da aparat ne čeka da „vidi“ ove pritiske na isti način kao što bi ih merio invazivni medicinski instrument. Digitalni uređaj koristi promene koje nastaju u manžetni dok se pritisak smanjuje i matematički ih povezuje sa procenjenim sistolnim i dijastolnim vrednostima.
Zbog toga rezultat nije samo očitavanje jedne fizičke veličine. To je obrađena procena zasnovana na obrascu pulsiranja arterije tokom merenja, zbog čega način postavljanja manžetne i mirovanje osobe mogu značajno uticati na dobijeni broj.
Kako nastaje rezultat na ekranu
Kod većine automatskih aparata koristi se oscilometrijski princip. Senzor u uređaju prati male oscilacije pritiska u manžetni koje nastaju kada pulsni talas prolazi kroz pritisnutu arteriju. Njihova veličina se menja kako se manžetna prazni, a uređaj taj obrazac obrađuje elektronskim putem.
Najizraženije oscilacije obično se javljaju u području srednjeg arterijskog pritiska. Algoritam zatim koristi karakteristike tog signala i podatke o pritisku u manžetni da bi procenio sistolni i dijastolni pritisak. Tačan način računanja zavisi od proizvođača i konkretnog modela.
Uređaj istovremeno može da prati i puls, jer se isti signal koristi za određivanje razmaka između pojedinih pulsnih talasa. Zato neki aparati prikazuju broj otkucaja u minuti ili upozorenje na nepravilnosti ritma, ali to ne znači da svaki model može pouzdano da utvrdi srčani poremećaj.
Zašto položaj utiče na merenje
Pošto aparat procenjuje pritisak preko manžetne i pulsnih promena, pravilni uslovi merenja imaju veliki značaj. Ako je manžetna premala, prevelika, labavo postavljena ili nije na odgovarajućem mestu, rezultat može odstupati od stvarnog pritiska. Slično važi i kada osoba tokom merenja razgovara, pomera ruku ili je neposredno pre toga bila fizički aktivna.
Ruka se obično postavlja tako da manžetna bude približno u nivou srca, dok osoba miruje i ne napreže mišiće ruke. Time se smanjuju dodatni uticaji na pritisak i signal koji senzor registruje. Zato dve uzastopne provere mogu dati različite vrednosti čak i kada se aparat koristi na istoj osobi.
Jedno merenje zato predstavlja trenutni rezultat, a ne trajnu karakteristiku organizma. Za pravilno praćenje pritiska važnije je ponavljati merenja pod što sličnijim uslovima nego izvlačiti zaključke iz jednog izolovanog broja.
Šta rezultat može, a šta ne može da kaže
Aparat za krvni pritisak daje podatke o pritisku u arterijskom sistemu i, kod većine uređaja, o pulsu. Sam rezultat ne objašnjava zbog čega je pritisak viši ili niži, niti može samostalno da utvrdi uzrok promena. Na vrednosti mogu uticati stres, fizička aktivnost, položaj tela, kofein, nikotin i brojni drugi faktori.
Zbog toga je korisno posmatrati merenje kao alat za praćenje, a ne kao kompletnu procenu zdravstvenog stanja. Ako se vrednosti ponavljano značajno razlikuju od uobičajenih ili postoje tegobe, tumačenje treba prepustiti zdravstvenom radniku.
Najvažnije je da korisnik razume šta uređaj prikazuje: dva broja predstavljaju procenjene vrednosti arterijskog pritiska u različitim fazama srčanog ciklusa, dok puls daje dodatnu informaciju o ritmu otkucaja. Sam aparat meri fizički signal, a konačan rezultat dobija njegovom elektronskom obradom.
