Kada bojler počne sporije da greje, a struja troši više nego ranije, prvi osumnjičeni često je kamenac. Nije slučajno što se baš na grejaču stvara najdeblji sloj beličastih naslaga. Tu se spajaju toplota, stajanje vode i minerali koji se pri zagrevanju izdvajaju iz rastvora.
To objašnjava zašto se kamenac najbrže skuplja na grejaču bojlera, a ne ravnomerno po celoj unutrašnjosti. Grejač je najsnažnije zagrejana tačka u sistemu, pa voda u njegovoj neposrednoj blizini najbrže menja temperaturu. Upravo taj nagli prelaz podstiče taloženje kalcijuma i magnezijuma iz tvrde vode.
Šta se dešava kada se voda zagreva
U vodi iz vodovoda obično su rastvoreni minerali, naročito kalcijum i magnezijum. Dok je voda hladna, oni ostaju u rastvoru i ne primećuju se. Kada temperatura poraste, njihova rastvorljivost opada i deo počinje da se izdvaja u čvrst oblik.
Grejač je mesto gde se taj proces ubrzava. Metal se brzo zagreva. Odmah oko njega nastaje zona sa najintenzivnijim izdvajanjem kamenca. Zato naslaga često najpre obuhvati baš šipku grejača, a tek kasnije se širi na zidove kazana.
Nije stvar samo u temperaturi. Važnu ulogu ima i činjenica da voda oko grejača miruje u kratkim intervalima, pa se izdvojene čestice lakše lepe za površinu. Kad se jednom uhvate za metal, nove naslage se hvataju još lakše. Tako sloj raste brže nego na mestima gde voda stalno kruži.
Zašto tvrda voda pravi veći problem
Ne taloži se svaki bojler isto. Ako voda sadrži više minerala, kamenac će se stvarati brže i deblje. Zato su naslage obično izraženije u krajevima sa tvrdom vodom, gde je prirodni sadržaj minerala veći.
Mnogi misle da je problem samo u starom uređaju. To nije tačno. I nov bojler može da dobije debeo sloj kamenca ako radi u području sa tvrdom vodom i ako se često zagreva na visoku temperaturu. U takvim uslovima sama konstrukcija bojlera nije jedini odlučujući faktor.
Temperatura tu mnogo znači. Što je voda toplija, veća je verovatnoća da će se minerali izdvojiti i slegnuti na grejač. Zato se taloženje obično ubrzava kod uređaja koji često rade na višim podešavanjima, naročito kada se voda dugo zadržava u kazanu.
Grejač kao najpovoljnija podloga za naslage
Grejač nije samo topao, već je i hrapaviji od polirane unutrašnje površine posude. Mikroskopske neravnine daju kamencu mesta za prvo hvatanje. Kad se stvori početni sloj, on postaje osnova za dalji rast.
Tu pomaže i položaj grejača. On je uronjen u vodu, pa je stalno u direktnom kontaktu sa mineralima koji cirkulišu kroz kazan. Za razliku od zida bojlera, grejač je upravo tamo gde toplota nastaje i gde je hemijska promena najizraženija.
Zbog toga se često prvo primećuje beličasta, tvrda korica na samom grejaču. Ako uređaj radi dugo bez čišćenja, taj sloj može da postane toliko debeo da uspori prenos toplote. Grejač tada mora da troši više energije da bi postigao istu temperaturu vode.
Šta ubrzava taloženje, a šta ga samo prati
Na brzinu stvaranja kamenca utiču i učestalost upotrebe, temperatura zagrevanja i dužina zadržavanja vode u bojleru. Ako se voda često dopunjava i ponovo greje, ciklus izdvajanja minerala stalno se ponavlja. To ne znači da je svaki ciklus jednako štetan, ali vremenom pravi razliku.
Važno je razlikovati okidač od faktora rizika. Visoka temperatura je neposredan uslov koji pokreće izdvajanje minerala, dok tvrdoća vode povećava verovatnoću da će se naslage brzo formirati. Duži rad bez čišćenja nije uzrok sam po sebi, ali daje kamencu vremena da se nagomila.
Postoji i još jedna česta zabluda, da kamenac nastaje zbog prljave vode. U većini slučajeva nije reč o nečistoći, već o prirodnim mineralima iz vode. Zbog toga se naslage javljaju i tamo gde je voda zdravstveno ispravna, samo je tvrđa.
Zašto posledice nisu samo estetske
Kada se kamenac nakupi na grejaču, on deluje kao izolator. Toplota teže prelazi sa grejača na vodu, pa uređaj radi duže i troši više struje. To je jedan od razloga zašto bojler postaje sporiji i bučniji, a ponekad se čuje i karakteristično puckanje tokom zagrevanja.
Naslaga može da optereti i sam grejač. Ako je sloj debeo, metal se lokalno jače zagreva jer ne predaje toplotu dovoljno brzo. Tako se skraćuje radni vek dela, a u krajnjem slučaju može doći i do kvara.
Zato je korisno da se prati koliko se bojler sporije zagreva i da li se na ispuštenoj vodi pojavljuju sitne bele čestice. To nisu dramatični znaci, ali su dovoljan signal da se naslaga već formira i da je grejač najverovatnije prvo mesto na kojem će se videti.
